Bivši predsjednik Kosova i ratni komandant Oslobodilačke vojske Kosova Hashim Thaci u Hagu je proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 25 godina zatvora, a oslobođen je po optužnici za zločine protiv čovječnosti. Zajedno sa ostalim optuženim presuđeno je da su imali zajedničku krivičnu namjeru.

Thaci je optužen za više tačaka, uključujući ubistva, mučenje i progon, zajedno s Kadrijem Veselijem, Rexhepom Selimijem i Jakupom Krasniqijem. Riječ je o prvostepenoj presudi, a u kaznu će se uračunati i period proveden u pritvoru. Thaci se u pritvoru nalazi od novembra 2020. godine.

Jakup Krasniqi osuđen je na 25 godina, Kadri Veseli je osuđen na 18 godina zatvora. Rexhep Selimi na 13 godina zatvora. Za sve osuđene se u kaznu uračunava period proveden u zatvoru.

Tužioci pred Specijanim vijećem Kosova zatražili su maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za svu četvoricu, dok su optuženi odbacili navode tužilaštva.

Specijalni sud utvrdio je da četvorica čelnika OVK-a nisu počinila zločine protiv čovječnosti.

“U vezi s postojanjem široko rasprostranjenog napada na civilno stanovništvo kao uslovom za postojanje zločina protiv čovječnosti, Prvostepeno vijeće utvrdilo je da Specijalno tužilaštvo nije uspjelo dokazati da je takav široko rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo počinjen”, rekao je predsjedavajući sudija.

Prvostepeno vijeće također je navelo da se incidenti koji su počeli nakon 20. juna 1999. godine, a za koje su podignute optužnice za ratne zločine, ne mogu kvalificirati kao ratni zločini.

U međuvremenu, sud je naveo da je, “kada je riječ o tački ‘Nezakonito ili proizvoljno hapšenje ili pritvaranje’, Prvostepeno vijeće utvrdilo da je između aprila 1998. i juna 1999. godine najmanje 385 osoba proizvoljno lišeno slobode od strane pripadnika OVK-a u nekoliko pritvorskih centara pod kontrolom OVK-a”.

“Uhapsili su ih pripadnici OVK-a i vojne policije. Bili su pritvoreni pod optužbama da su saradnici, špijuni i izdajnici. Ne postoje vjerodostojni dokazi da su osobe koje su bile pritvorene zaista bile saradnici, izdajnici ili špijuni, kako je OVK tvrdio”, rekao je Smith.

Tužilaštvo dokazalo da su pripadnici OVK umišljeno izvršili radnje činjenja i nečinjenja koje su izazvale smrt najmanje 98 lica, odnosno ratni zločin ubistvo, saopšteno je tokom izricanja presude.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Specijalizirano tužilaštvo uspjelo dokazati počinjenje ratnih zločina okrutnog postupanja i mučenja nad 303 osobe na Kosovu i u dvije regije Albanije.

Specijalni sud utvrdio je da su četvorica čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) imali strategiju za uklanjanje osoba koje su smatrali preprekama, uključujući pripadnike drugih političkih i vojnih snaga.

Thaci je presuđen da je doprinio zajedničkoj kriminalnoj namjeri.

“Lično je učestvovao u izvršenju krivičnih djela, podsticao ih i podržavao”, navelo je vijeće.

Utvrđeno je i da je Tači imao saznanja o krivičnim djelima izvršenim nad protivnicima OVK, ali nije preduzeo nikakve mere kako bi ta krivična dela sprečio.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Kadri Veseli doprinio provođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u njenoj realizaciji.

Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Veseli je zajedno s ostalim optuženima djelovao na ostvarivanju tog cilja.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Rexhep Selimi na različite načine podsticao i učestvovao u počinjenju zločina.

Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Selimi je također učestvovao u hapšenju 13 osoba u Qirezu.

Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Selimi je kao član Glavnog štaba OVK-a imao ključnu ulogu u uspostavljanju operativnih zona, koje je redovno obilazio.

Također je često dobijao izvještaje o osobama koje su bile osumnjičene i smatrane protivnicima.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Selimi bio svjestan da jedinice OVK-a ciljaju određene osobe.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Jakup Krasniqi značajno doprinio provođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u provođenju politike usmjerene na osobe koje su smatrane protivnicima.

Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Krasniqi je objavljivanjem saopćenja, političkih izjava i naredbi podsticao počinjenje zločina nad osobama koje su smatrane protivnicima.

Predsjedavajući sudija Prvostepenog vijeća Charles L. Smith rekao je da se ovaj sudski postupak ne odnosi na legitimnost OVK-a, već isključivo na ličnu odgovornost.

Objašnjavajući predmet suđenja, Smith je naglasio da je riječ o postupcima i ponašanju optuženih, a ne o ocjenjivanju OVK-a ili njegovih političkih ciljeva.

“Ovaj sudski postupak odnosi se na postupke i ponašanje optuženih u vezi s ovim predmetom. Ne odnosi se na legitimnost OVK-a i njegov cilj nezavisnog Kosova. Ne radi se o procjeni postupaka jedne strane prema drugoj. Ne radi se o zločinima koje su srpske snage i paravojne formacije nesumnjivo počinile nad kosovskim Albancima. Riječ je isključivo o tome jesu li počinjeni zločini navedeni u optužnici i mogu li optuženi biti smatrani odgovornim za njih”, rekao je.

Prema navodima tužilaca, optuženi su tokom perioda djelovanja u OVK, na meti imali političke protivnike i civile koje su smatrali saradnicima i izdajnicima.

Thaci se suočava i s odvojenim suđenjem za zastrašivanje svjedoka, koje bi trebalo početi kasnije ovog mjeseca. Nakon rata politički se uspinjao do funkcije predsjednika Kosova, ali je podnio ostavku kako bi se branio pred sudom u Hagu.

Gradonačelnica Rijeke (Republika Hrvatska) Iva Rinčić, sa pročelnicama upravnih odjela za odgoj, obrazovanje, tehničku kulturu i mlade, te za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš, Marijom Japundža Broznić i Majom Malnar, održala je radni sastanak sa predstavnicima Grada Bihaća, gradonačelnikom Elvedinom Sedićem, te pomoćnicom gradonačelnika za financije i privredu, Jasminom Ćoralić.

Susret je bio prilika za razmjenu iskustava o funkcioniranju lokalne samouprave, organizaciji gradskih službi i svakodnevnim izazovima u radu gradskih uprava.

Iako se Rijeka i Bihać razlikuju po broju stanovnika, Rijeka ima oko 109 hiljada, a Bihać oko 56 hiljada stanovnika, tokom razgovora pokazalo se da dijele niz sličnih problema, potreba građana i razvojnih izazova.

Razgovaralo se i o podjeli nadležnosti između različitih razina vlasti, financiranju javnih usluga, organizaciji gradskih uprava, te o očekivanjima građana koja se često usmjeravaju prema lokalnoj razini i u područjima za koja gradovi nemaju izravne ovlasti.

Razmijenjena su iskustva i o komunalnim pitanjima, gospodarenju otpadom, korištenju javnih površina, sigurnosti i sistemima videonadzora, kao i o zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti, turizmu, te mogućnostima provedbe razvojnih i prekograničnih projekata.

Sastanak je ujedno otvorio prostor za nastavak komunikacije, razmjenu dobrih praksi i moguće povezivanje na budućim projektima od zajedničkog interesa.

Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, za prijevremeno puštanje u Srbiju iz humanitarnih razloga.

Odbrana je 18. augusta zatražila njegovo uvjetno puštanje zbog teškog zdravstvenog stanja, uz direktan transfer u bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji, nadzor tamošnjih vlasti i druge eventualne uvjete koje bi odredio MMKS, prenosi Detektor.

Zahtjev je obrazložen procjenom da bi Mladićeva smrt mogla nastupiti u skorije vrijeme, kao i potrebom za njegovim češćim kontaktom s porodicom.

“Zdravstveno stanje mu se pogoršava”

Prema medicinskom izvještaju dostavljenom MMKS-u, Mladićevo zdravstveno stanje se brzo pogoršava i nalazi se u završnoj fazi života. Ljekari su procijenili da bi smrt mogla nastupiti “u bilo kojem trenutku”, odnosno da se očekuje u narednim sedmicama. Trenutna njega usmjerena je na njegovu udobnost i ublažavanje patnje.

Ipak, Gatti Santana zaključila je da humanitarni razlozi ne opravdavaju izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja na slobodu. Istakla je da se Mladiću, uprkos njegovom zdravstvenom stanju, u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo.

Odluku su podržale sudije Aminatt Lois Runeni N’gum, Seymour Panton i Mustapha El Baaj, dok su Alphons Orie i Prisca Matimba Nyambe bili za odobravanje zahtjeva.

O ovakvoj srbijanskoj kampanji ranije su pisale Vijesti.ba.

Najprije, valja napomenuti kako ovo nije prvi put da se zahtijeva Mladićevo puštanje na slobodu radi njegovog “lošeg zdravstvenog stanja”.

Da nije otišao u Haag, raspao bi se

Da bi se razumjela suština ove manipulacije, treba se vratiti u trenutak njegovog hapšenja i izručenja Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Haški ekspert za Vijesti.ba istakao je ranije kako je Mladić zapravo, kada je doveden u Haag, bio u stanju “raspadanja”. Mladić nije doveden u Haag kao snažan vojnik, već kao čovjek u zapuštenom zdravstvenom stanju. Postojala je realna bojazan da neće ni dočekati presudu. Prema svjedočenjima iz Haaga, da je ostao u Srbiji još nekoliko mjeseci, vjerovatno ne bi preživio. Upravo su ga ljekari u pritvorskoj jedinici Tribunala održali u životu dovoljno dugo da se suoči s pravdom. Zahvaljujući sistemu koji Srbija osporava, on je i dalje živ.

Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, pravosnažno je 2021. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Njegova Odbrana ranije je u više navrata tražila puštanje na slobodu zbog zdravstvenih problema, ali su ti zahtjevi odbijeni.