Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je na press konferenciji da će povući sve osoblje iz Ambasade BiH u Beogradu zbog ponašanja zvaničnika iz Srbije nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.

Konaković je kazao da će povući sve uposlenike iz ambasade osim ambasadora i konzula s obzirom na to da nema ovlasti za njihovo povlačenje te da ambasadore i konzule postavlja Predsjedništvo BiH.

Njihove poslove će ubuduće obavljati uposlenici iz ambasada BiH u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Šef diplomatije BiH Elmedin Konaković se na ovaj potez odlučio nakon današnje sahrane Ratka Mladića koja je održana u Beogradu, a kojoj su prisustvovali brojni zvaničnici iz Srbije i jednog dijela Bosne i Hercegovine.

Prethodno je u Srbiji održana i komemoracija, a mediji i državnici konstantno potiču veličanje zločinca, kao i zločina koji je počinio.

Iako Konaković nema ovlaštenje da u potpunosti prekine diplomatske odnose BiH sa Srbijom, očekuje da će uspjeti povući sve osoblje i na taj način ambasadora Aleksandra Vranješa ostaviti samog u Beogradu.

“Da mogu odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose s Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće. Uskratit ću, smanjit ću svaku komunikaciju s njima. Povući ćemo sve ljude koje možemo povući, konzularne poslove prebacit ćemo u Zagreb i Podgoricu”, poručio je Konaković.

Osim svođenja odnosa sa Srbijom na minimum, Konaković kaže da je pripremio brojne diplomatske note zbog ponašanja Srbije.

“Mi smo uradili danas nekoliko draftova, šaljemo pisma redom, s različitim porukama. Prvo EU javno pitam ‘Da li vi zaista poštujete svoje principe? Štitite li ono na šta ste nas obavezali da pratimo?’ Ovo je primarno pitanje sigurnosne politike. Imat ću veliki broj razgovora telefonskih, možda i neke posjete jer je ovo primarno pitanje za BiH. EU mora pokazati da li će tolerisati ono što nikada ne bi u Uniji. Pismo članicama Organizacije islamske konferencije imat će svoju specifičnost. Oni su mi rekli dvije stvari – Vučićeva diplomatija je uspjela zato što je godinama bila aktivna u promovisanju laži, a naša pasivna u promovisanju istine. Sada ćemo im objasniti da je ta laž bila podvala”, kazao je Konaković.

Ibrahim Dizdarić, premijer Unsko-sanskog kantona, ovog puta u funkciji komandanta Kantonalnog štaba civilne zaštite sazvao je danas vanrednu sjednicu Kantonalnog štaba.

Na sjednici je razmatrana aktulna situacija na području Unsko-sanskog kantona uzrokovana požarima otvorenog prostora.

O stanju požara na području Unsko-sanskog kantona i poduzetim aktivnostima u proteklih deset dana informisao je Dževad Livaković, direktor Kantonalne uprave CZ USK.

U ovom periodu bilo je 122 intervencije na području USK-a i 16 aktivnih požara od kojih je većina stavljena pod kontrolu.

“Zahvaljujući brzim intervencijama vatrogasaca ali i pravovremenim reakcijama i koordinaciji nadležnih službi može se reći da je situacija za sada pod kontrolom. Trenutno je najkritičnije na području Grada Bihaća, lokalitet Plješevica, gdje je jučer, a nakon intervencije helikoptera OS BiH i gašenja iz zraka, Grad Bihać ponovo poslao zahtjev za intervenciju helikoptera nakon što se požar reaktivirao, a zbog teško pristupačnog i miniranog terena otežano je gašenje. Također, jučer je upućen poziv i svim drugim općinama i gradovima na području Unsko-sanskog kantona da svoje resurse, kako materijalne tako i ljudske stave na raspolaganje Civilnoj zaštiti Grada Bihaća”, kazao je Livaković.

Premijer Dizdarić ukazao je da je iz situacije na terenu evidentno da je materijalno-tehnička opremljenost vatrogasnih službi jako loša, te da se moraju staviti u prioritete aktivnosti za bolju organizovanost i opremljenost struktura u sistemu zaštite i spašavanja na području kantona, posebno aktivnosti na opremanju i kapacitiranju u oblasti vatrogastva i službi zaštite i spašavanja.

Kroz izvještaje općina i gradova i izvještaj o radu Kantonalne uprave civilne zaštite evidentno je da su se za realizaciju ovih mjera i aktivnosti izdvajala minimalna budžetka sredstva i da je neophodno da se u narednom periodu značajnija pažnja posveti sistemu zaštite i spašavanja, odnosno da se na nivou Kantona ali i na lokalnom nivou za ovu namjenu osiguraju značajnija sredstva kako bi se u ovakvim i sličnim situacijama moglo adekvatno i pravovremeno odgovoriti.

Na vanrednoj sjednici Kantonalni štab CZ USK donio je zaključke kojim je zadužio Kantonalnu upravu civilne zaštite da nastavi sa kontinuiranim praćenjem situacije na terenu, te da, u skladu s razvojem situacije, poduzima odgovarajuće propisane mjere, te da se traži od Vlade, općina i gradova Unsko-sanskog kantona da u 2026. godini, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima, izvrše nabavku opreme za vatrogastvo i službe zaštite i spašavanja, kao i da u budžetu za 2027. godinu planiraju izdvajanje značajnijih finansijskih sredstva za vatrogastvo i službe zaštite i spašavanja.

Premijer Dizdarić ovom je prilikom istaknuo požrtvovnost svih angažovanih na gašenju požara u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu, dobru organizovanost u odgovoru na kriznu situaciju u Sanskom Mostu kao i pruženu pomoć iz Bosanske Krupe u gašenju požara u susjednim gradovima.

“Jednako tako, mora se jasno utvrditi i sistem odgovornosti, kako za potkapacitiranost tako i za nedovoljno ulaganje u materijalno tehnička sredstva za protupožarnu zaštitu”, kazao je Dizdarić, te dodao da će MUP USK provesti istražne radnje za utvrđivanje uzroka izbijanja požara na području USK-a.

Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini je u odgovoru na upit Klix.ba komentarisala činjenicu da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik uklonjen s liste sankcionisanih vlade SAD-a.

Na početku svog komentara, iz britanske ambasade napominju da neće komentarisati odluke drugih zemalja.

“Ne bi bilo primjereno da Ujedinjeno Kraljevstvo komentariše odluke o sankcijama drugih zemalja. Režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva omogućava uvođenje sankcija onima koji podrivaju ili ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, međunarodni subjektivitet ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, navodi se.

Komentarisali su i konkretan slučaj Dodika, ali i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, koja je također na britanskoj “crnoj listi.”

“Sankcije koje su trenutno na snazi donesene su upravo zbog takvih postupaka i nakon pažljivog razmatranja. Kada se otklone razlozi za nametanje sankcija, Ujedinjeno Kraljevstvo ih može ukinuti. Još važnije, time bi sankcionisani pojedinici preduzeli neophodne mjere za stabilniju i prosperitetniju budućnost svojih građana”, stoji u odgovoru na upit našeg portala.

Podsjetimo, Dodiku i Cvijanović je Velika Britanija još 11. aprila 2022. godine uvela sankcije zbog, kako su tada naveli, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije uključuju zabranu putovanja u Veliku Britaniju, te zamrzavanje imovine koje sankcionisane osobe imaju u ovoj zemlji.

Što se tiče drugih evropskih zemalja, Dodik se nalazi pod nekom vrstom sankcija u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Estoniji i Poljskoj.

Klix.ba