Od Prljavog kazališta i Elementala do YU grupe, od valcera i twista do dječijih igara, sporta i porodičnog piknika – 12. „Jesen na Gelenderima“ donosi šest dana programa i potvrđuje da je ova bihaćka manifestacija odavno prerasla okvire klasičnog muzičkog festivala.

Bihać će od 21. do 26. septembra ponovo biti domaćin „Jeseni na Gelenderima“, tradicionalne gradske manifestacije koja iz godine u godinu raste, širi svoj program i okuplja različite generacije.

Ovogodišnje, 12. izdanje otvara legendarno Prljavo kazalište, 23. septembra na Gelendere stiže zagrebački Elemental, dok će festivalsku sedmicu zatvoriti jedna od najvećih rock institucija prostora bivše Jugoslavije – YU grupa, koja na sceni traje već 55 godina.

Ali upravo širina programa pokazuje zašto „Jesen na Gelenderima“ odavno nije samo muzička manifestacija.

Tokom šest festivalskih dana smjenjivat će se koncerti, dječiji programi, ples, sport, kultura, zabava i sadržaji za cijele porodice. Najmlađe očekuju jesenji defile bihaćkih vrtića i Umjetničke škole „Nusret Keskin – Braco“, kreativne radionice, Dječija olimpijada, viteške igre, poni kutak, zip line i mala škola biciklizma.

Posebno mjesto zauzima Veče plesa, koje će Gelendere pretvoriti u veliku otvorenu plesnu pozornicu. „Gelenderski valcer za starije generacije“, „Valcer generacija“, u kojem stariji podučavaju mlađe, otvorena škola swinga, rock ’n’ rolla i twista te takmičenje plesnih parova završit će uz DJ Mirela.

Važan dio festivalske priče ostaje i bihaćka muzička tradicija. Uz velika regionalna imena, prostor je sačuvan i za domaće bendove i muzičare. Ove godine nastupit će Boje noći, koje se ponovo okupljaju upravo za ovu priliku, te najdugovječniji bihaćki bend Okus meda.

Upravo ta kombinacija – dovesti velika regionalna imena, ali ne zaboraviti svoje – jedan je od razloga zbog kojih „Jesen na Gelenderima“ ima karakter pravog gradskog festivala.

Jer Gelenderi za Bišćane nisu samo lokacija. To je prostor sjećanja. Generacije su tu šetale, upoznavale se, zaljubljivale i provodile prve večeri s društvom. Zato festival kod starijih budi posebnu sentimentalnu vezu s gradom, dok mlađima daje priliku da na istom prostoru stvaraju neke svoje uspomene.

Ove godine ta se priča dodatno širi. Manifestacija više nije vezana isključivo za Gelendere, već izlazi i na druge gradske lokacije, čime se festivalska atmosfera sve snažnije širi kroz Bihać.

Na čelu ustanove posljednjih šest godina nalazi se akademska glumica Erna Begatović-Huremagić, koja je rukovođenje Kulturnim centrom spojila s izrazito aktivnim pristupom programskoj politici. U tom periodu manifestacije koje organizira ili suorganizira Kulturni centar dobile su veći produkcijski obim, više gostujućih umjetnika i izvođača, raznovrsniji sadržaj i snažniju vezu s publikom.

Poseban naglasak stavljen je na to da kultura ne ostane zatvorena unutar institucija, nego da izađe pred ljude – u parkove, na ulice i druge javne prostore.

Tako su predstave, koncerti i drugi sadržaji održavani na srednjovjekovnom gradu Sokolac, platou crkve sv. Ante Padovanskog, u Gradskom parku i drugim, vremenom pomalo zaboravljenim, javnim prostorima.

„Jesen na Gelenderima“ možda je najvidljiviji primjer upravo takvog pristupa.

Od svečanog otvaranja uz Prljavo kazalište, preko dječijih i plesnih programa, Elementala, viteških igara, domaćih bendova, sportskih sadržaja i porodičnog piknika, pa sve do velikog finala uz YU grupu – ovogodišnja „Jesen na Gelenderima“ zamišljena je kao festival u kojem će gotovo svako pronaći nešto svoje.

I upravo je u tome možda njena najveća vrijednost. Ona ne pokušava samo privući publiku na jedan veliki događaj. Ona šest dana vraća građane gradu.

Starijima vraća Gelendere kakve pamte. Mlađima ih daje da ih tek otkriju. A Bihaću daje ono što svaki grad koji drži do sebe treba imati – prostor u kojem se ljudi susreću, zajedno doživljavaju kulturu i stvaraju nove gradske uspomene.

„Jesen na Gelenderima“ zato više nije samo manifestacija koja se održava u Bihaću. Ona je postala dio slike Bihaća.

Ovog septembra neka bar jedan izbor bude lak – cipelice za ples i pravac Gelenderi!

Gradonačelnik Elvedin Sedić se sastao sa muftijom bihaćkim, Mehmedom ef. Kudićem, te razgovarao o mogućnostima obilježavanja 210. godišnjice rođenja Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, istaknute ličnosti islamskog života u Bosni i Hercegovini i prvog reisul-uleme rođenog u Bihaću.

Među iznesenim prijedlozima su izložba posvećena njegovom životu i djelu u bihaćkoj Gradskoj galeriji, promocija zbornika radova, kao i organizacija svečane sjednice Gradskog vijeća Bihać.

Također, razgovarano je i o inicijativi Islamske zajednice da se u postojećem nazivu ulice koja nosi ime Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića doda prefiks “reis”, čime bi se i na ovaj način dodatno istakla njegova uloga i značaj.

Podsjećamo, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović rođen je u bihaćkom naselju Kulen Vakuf 1816. godine, a na funkciju reisul-uleme imenovan je u oktobru 1882. godine. Svojim djelovanjem ostavio je značajan trag u vjerskom i društvenom životu Bosne i Hercegovine.

Uoči odlaska na Mediteranske igre Taranto 2026 u Italiji, biciklistički reprezentativac Bosne i Hercegovine, Anes Ćehajić danas je bio gost u Gradskoj upravi. S gradonačelnikom Sedićem i predstavnicima Sportskog saveza govorio je o pripremama, planovima i ciljevima na predstojećem takmičenju.

Anes je najbolje rangirani bh. biciklista na UCI rang-listi, a kako je istaknuto prilikom susreta, poziv u tim Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine jedno je od najvećih priznanja koje jedan sportista može ostvariti.

„Važno je da ovakvi uspjesi ne prođu ispod radara. Naši mladi sportisti svojim radom, trudom i rezultatima predstavljaju Bihać i zato je na nama da ih prepoznamo, podržimo i damo im dodatni vjetar u leđa. Anesu želim puno sreće u Tarantu i nadam se da ću mu po povratku iz Italije ponovo imati priliku čestitati na uspjehu“, kazao je gradonačelnik Sedić.

Uz Anesa će u Tarantu boraviti i Adnan Mekić, trener Brdskog biciklističkog kluba „Daj Krug“ i selektor biciklističke reprezentacije Bosne i Hercegovine.