Gradonačelnica Rijeke (Republika Hrvatska) Iva Rinčić, sa pročelnicama upravnih odjela za odgoj, obrazovanje, tehničku kulturu i mlade, te za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš, Marijom Japundža Broznić i Majom Malnar, održala je radni sastanak sa predstavnicima Grada Bihaća, gradonačelnikom Elvedinom Sedićem, te pomoćnicom gradonačelnika za financije i privredu, Jasminom Ćoralić.

Susret je bio prilika za razmjenu iskustava o funkcioniranju lokalne samouprave, organizaciji gradskih službi i svakodnevnim izazovima u radu gradskih uprava.

Iako se Rijeka i Bihać razlikuju po broju stanovnika, Rijeka ima oko 109 hiljada, a Bihać oko 56 hiljada stanovnika, tokom razgovora pokazalo se da dijele niz sličnih problema, potreba građana i razvojnih izazova.

Razgovaralo se i o podjeli nadležnosti između različitih razina vlasti, financiranju javnih usluga, organizaciji gradskih uprava, te o očekivanjima građana koja se često usmjeravaju prema lokalnoj razini i u područjima za koja gradovi nemaju izravne ovlasti.

Razmijenjena su iskustva i o komunalnim pitanjima, gospodarenju otpadom, korištenju javnih površina, sigurnosti i sistemima videonadzora, kao i o zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti, turizmu, te mogućnostima provedbe razvojnih i prekograničnih projekata.

Sastanak je ujedno otvorio prostor za nastavak komunikacije, razmjenu dobrih praksi i moguće povezivanje na budućim projektima od zajedničkog interesa.

Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, za prijevremeno puštanje u Srbiju iz humanitarnih razloga.

Odbrana je 18. augusta zatražila njegovo uvjetno puštanje zbog teškog zdravstvenog stanja, uz direktan transfer u bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji, nadzor tamošnjih vlasti i druge eventualne uvjete koje bi odredio MMKS, prenosi Detektor.

Zahtjev je obrazložen procjenom da bi Mladićeva smrt mogla nastupiti u skorije vrijeme, kao i potrebom za njegovim češćim kontaktom s porodicom.

“Zdravstveno stanje mu se pogoršava”

Prema medicinskom izvještaju dostavljenom MMKS-u, Mladićevo zdravstveno stanje se brzo pogoršava i nalazi se u završnoj fazi života. Ljekari su procijenili da bi smrt mogla nastupiti “u bilo kojem trenutku”, odnosno da se očekuje u narednim sedmicama. Trenutna njega usmjerena je na njegovu udobnost i ublažavanje patnje.

Ipak, Gatti Santana zaključila je da humanitarni razlozi ne opravdavaju izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja na slobodu. Istakla je da se Mladiću, uprkos njegovom zdravstvenom stanju, u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo.

Odluku su podržale sudije Aminatt Lois Runeni N’gum, Seymour Panton i Mustapha El Baaj, dok su Alphons Orie i Prisca Matimba Nyambe bili za odobravanje zahtjeva.

O ovakvoj srbijanskoj kampanji ranije su pisale Vijesti.ba.

Najprije, valja napomenuti kako ovo nije prvi put da se zahtijeva Mladićevo puštanje na slobodu radi njegovog “lošeg zdravstvenog stanja”.

Da nije otišao u Haag, raspao bi se

Da bi se razumjela suština ove manipulacije, treba se vratiti u trenutak njegovog hapšenja i izručenja Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Haški ekspert za Vijesti.ba istakao je ranije kako je Mladić zapravo, kada je doveden u Haag, bio u stanju “raspadanja”. Mladić nije doveden u Haag kao snažan vojnik, već kao čovjek u zapuštenom zdravstvenom stanju. Postojala je realna bojazan da neće ni dočekati presudu. Prema svjedočenjima iz Haaga, da je ostao u Srbiji još nekoliko mjeseci, vjerovatno ne bi preživio. Upravo su ga ljekari u pritvorskoj jedinici Tribunala održali u životu dovoljno dugo da se suoči s pravdom. Zahvaljujući sistemu koji Srbija osporava, on je i dalje živ.

Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, pravosnažno je 2021. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Njegova Odbrana ranije je u više navrata tražila puštanje na slobodu zbog zdravstvenih problema, ali su ti zahtjevi odbijeni.

Predsjednica ultradesničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alice Weidel izjavila je u ljetnom intervjuu za njemački javni servis ZDF da bi njena stranka, ukoliko postane dio savezne vlasti, zagovarala izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog prostora.

Istovremeno je oštro kritikovala Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), tvrdeći da ta stranka zbog odbijanja saradnje s AfD-om više neće moći pobijediti na saveznim izborima.

Weidel je euro opisala kao “nestabilnu” i “meku” valutu, navodeći da je Njemačka prije uvođenja zajedničke evropske valute bila u boljoj ekonomskoj poziciji. Prema njenim riječima, AfD smatra da su veliki dijelovi radničke populacije suočeni sa siromašenjem, što povezuje s aktuelnim ekonomskim politikama i članstvom u eurozoni.

Govoreći o migracijama, liderka AfD-a najavila je znatno strožiju politiku. Poručila je da bi Njemačka zatvorila svoje granice i povukla se iz Schengenskog sporazuma, ocjenjujući da otvorene granice predstavljaju prijetnju unutrašnjoj sigurnosti. Također je kritikovala evropski sistem azila, tvrdeći da je ilegalna migracija izmakla kontroli te da bi Njemačka trebala povećati broj deportacija i smanjiti broj naturalizacija stranih državljana.

Weidel je ponovila i zahtjev za ukidanje zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem te se usprotivila, kako je navela, državnim intervencijama na tržištu. Kada je riječ o klimatskim promjenama, ocijenila je da su one postojale oduvijek te da dodatne mjere za suzbijanje klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem nisu potrebne.

Slične stavove iznio je i drugi lider AfD-a Tino Chrupalla tokom intervjua za ARD. On je aktuelni toplotni val opisao kao “sasvim normalno ljeto”, optuživši saveznu vladu za širenje straha među građanima. Chrupalla je istovremeno izrazio sumnju u glasanje putem pošte te pozvao na njegovo ukidanje.

Uoči pokrajinskih izbora u Saskoj-Anhaltu, Berlinu i Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, vrh AfD-a pokazuje veliko samopouzdanje. Weidel je poručila da očekuje pobjedu stranke na predstojećim izborima i da će AfD prvi put preuzeti vlast u pojedinim njemačkim saveznim pokrajinama, a u budućnosti i na saveznom nivou.

Prema posljednjim anketama, AfD trenutno uvjerljivo vodi u Saskoj-Anhaltu s podrškom većom od 40 posto. Na državnom nivou stranka također bilježi rast, a pojedina istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je ispred CDU-a, što dodatno pojačava političke tenzije uoči izborne jeseni u Njemačkoj.