Ibrahim Dizdarić, premijer Unsko-sanskog kantona, ovog puta u funkciji komandanta Kantonalnog štaba civilne zaštite sazvao je danas vanrednu sjednicu Kantonalnog štaba.

Na sjednici je razmatrana aktulna situacija na području Unsko-sanskog kantona uzrokovana požarima otvorenog prostora.

O stanju požara na području Unsko-sanskog kantona i poduzetim aktivnostima u proteklih deset dana informisao je Dževad Livaković, direktor Kantonalne uprave CZ USK.

U ovom periodu bilo je 122 intervencije na području USK-a i 16 aktivnih požara od kojih je većina stavljena pod kontrolu.

“Zahvaljujući brzim intervencijama vatrogasaca ali i pravovremenim reakcijama i koordinaciji nadležnih službi može se reći da je situacija za sada pod kontrolom. Trenutno je najkritičnije na području Grada Bihaća, lokalitet Plješevica, gdje je jučer, a nakon intervencije helikoptera OS BiH i gašenja iz zraka, Grad Bihać ponovo poslao zahtjev za intervenciju helikoptera nakon što se požar reaktivirao, a zbog teško pristupačnog i miniranog terena otežano je gašenje. Također, jučer je upućen poziv i svim drugim općinama i gradovima na području Unsko-sanskog kantona da svoje resurse, kako materijalne tako i ljudske stave na raspolaganje Civilnoj zaštiti Grada Bihaća”, kazao je Livaković.

Premijer Dizdarić ukazao je da je iz situacije na terenu evidentno da je materijalno-tehnička opremljenost vatrogasnih službi jako loša, te da se moraju staviti u prioritete aktivnosti za bolju organizovanost i opremljenost struktura u sistemu zaštite i spašavanja na području kantona, posebno aktivnosti na opremanju i kapacitiranju u oblasti vatrogastva i službi zaštite i spašavanja.

Kroz izvještaje općina i gradova i izvještaj o radu Kantonalne uprave civilne zaštite evidentno je da su se za realizaciju ovih mjera i aktivnosti izdvajala minimalna budžetka sredstva i da je neophodno da se u narednom periodu značajnija pažnja posveti sistemu zaštite i spašavanja, odnosno da se na nivou Kantona ali i na lokalnom nivou za ovu namjenu osiguraju značajnija sredstva kako bi se u ovakvim i sličnim situacijama moglo adekvatno i pravovremeno odgovoriti.

Na vanrednoj sjednici Kantonalni štab CZ USK donio je zaključke kojim je zadužio Kantonalnu upravu civilne zaštite da nastavi sa kontinuiranim praćenjem situacije na terenu, te da, u skladu s razvojem situacije, poduzima odgovarajuće propisane mjere, te da se traži od Vlade, općina i gradova Unsko-sanskog kantona da u 2026. godini, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima, izvrše nabavku opreme za vatrogastvo i službe zaštite i spašavanja, kao i da u budžetu za 2027. godinu planiraju izdvajanje značajnijih finansijskih sredstva za vatrogastvo i službe zaštite i spašavanja.

Premijer Dizdarić ovom je prilikom istaknuo požrtvovnost svih angažovanih na gašenju požara u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu, dobru organizovanost u odgovoru na kriznu situaciju u Sanskom Mostu kao i pruženu pomoć iz Bosanske Krupe u gašenju požara u susjednim gradovima.

“Jednako tako, mora se jasno utvrditi i sistem odgovornosti, kako za potkapacitiranost tako i za nedovoljno ulaganje u materijalno tehnička sredstva za protupožarnu zaštitu”, kazao je Dizdarić, te dodao da će MUP USK provesti istražne radnje za utvrđivanje uzroka izbijanja požara na području USK-a.

Samira Zvizdić, supruga zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića (NiP), zatražila je i dobila od svog poslodavca, KJKP “Pokop”, isplatu jednokratne novčane pomoći usljed bolesti supruga.

Iako u samoj proceduri i isplati s pravne strane nema ništa nezakonito, postavlja se pitanje moralnosti ovakvog poteza, prvenstveno zbog izuzetno visokih primanja političara, posebno Denisa Zvizdića koji već decenijama obnaša najviše funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH.

Samo kao zastupnik u državnom parlamentu, Zvizdić na ime plate, toplog obroka i paušala mjesečno inkasira 7.362 KM (prema podacima iz jula 2025. godine), a na to treba dodati i honorar koji ostvaruje kao profesor na Arhitektonskom fakultetu UNSA.

S druge strane, osnovna plata njegove supruge Samire u “Pokopu”, gdje je zaposlena od 2011. godine, iznosi 2.507 KM.

Kada se tome doda i njihov višemilionski imovinski karton, koji obuhvata kuću sa dvorištem od 440 kvadrata u Sarajevu, vikendicu sa zemljištem u Hadžićima, poslovni prostor, te stan sa garažom od 113 kvadratadodatno se dovodi u pitanje opravdanost ovakve odluke o isplati pomoći.

Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini je u odgovoru na upit Klix.ba komentarisala činjenicu da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik uklonjen s liste sankcionisanih vlade SAD-a.

Na početku svog komentara, iz britanske ambasade napominju da neće komentarisati odluke drugih zemalja.

“Ne bi bilo primjereno da Ujedinjeno Kraljevstvo komentariše odluke o sankcijama drugih zemalja. Režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva omogućava uvođenje sankcija onima koji podrivaju ili ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, međunarodni subjektivitet ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, navodi se.

Komentarisali su i konkretan slučaj Dodika, ali i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, koja je također na britanskoj “crnoj listi.”

“Sankcije koje su trenutno na snazi donesene su upravo zbog takvih postupaka i nakon pažljivog razmatranja. Kada se otklone razlozi za nametanje sankcija, Ujedinjeno Kraljevstvo ih može ukinuti. Još važnije, time bi sankcionisani pojedinici preduzeli neophodne mjere za stabilniju i prosperitetniju budućnost svojih građana”, stoji u odgovoru na upit našeg portala.

Podsjetimo, Dodiku i Cvijanović je Velika Britanija još 11. aprila 2022. godine uvela sankcije zbog, kako su tada naveli, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije uključuju zabranu putovanja u Veliku Britaniju, te zamrzavanje imovine koje sankcionisane osobe imaju u ovoj zemlji.

Što se tiče drugih evropskih zemalja, Dodik se nalazi pod nekom vrstom sankcija u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Estoniji i Poljskoj.

Klix.ba